Labirintima hrvatske književnosti

POEZIJA KAO SUDBINA! – Časopis Poezija (izd. HDP, urednik Ivan Herceg) obilježio je 20 godina izlaženja, što je prilika za razgovor o poeziji, o njezinu opstanku i trajanju, o važnosti časopisa koji se određuje kao mjesto okupljanja „rasutog tereta“ različitih autorskih rukopisa, generacija i poetika…

Jubilarni novi broj
časopisa Poezija

Ideja da se bude „svegeneracijski prostor koji objavljuje afirmirane i nove pjesnike, kritičare, teoretičare i prevoditelje“ nije lišena užitka čitanja i osluškivanja hrvatskih, europskih i inih pjesničkih glasova, ali i neprekidnih izbora onoga što je nosiva tema poezije i jezika svijeta u kojem se njezina fragilnost i odsutnost priziva i provjerava. Poezija izlaženjem jednom godišnje ustrajava u nadoknađivanju, ili odsutnosti jedinstvena poetičkog znaka, što istodobno naglašava nemogućnost da se barem približno sagleda „stanje stvari“, kritički čitaju i motre pojedinačni autorski rukopisi, ili da se barem razabiru njihovi stvarni ili željeni konteksti. U svakom slučaju, poezija ostaje sudbina Poezije, u čemu velikim dijelom sudjelujemo i kao pjesnici i kao autori. Čestitamo!

PISANJE: JEDINI MOGUĆI ŽIVOTNI IZBOR!

Pjesnik i dramaturg Patrik Gregurec bit će u prosincu ove godine 150. gost programa Pisci na mreži i sa sudionicima (učiteljima, nastavnicima i učenicima) obilježiti 15 godina razgovora s „piscima na mreži“. Program je domišljen prije različitih nevolja i zapreka u kretanju i dijalogu s Drugim kao mogućnost da hrvatski autori, u prvom redu pisci, ali i protagonisti različitih umjetničkih praksi, budu dostupni online i onima koji su prostorno nerijetko izvan mjesta događanja. Naime, namjera je voditelja i organizatora tog programa (voditelji su Mirela Barbaroša-Šikić i Miroslav Mićanović, a organizatori Agencija za odgoj i obrazovanje i udruga Aquilonis) u virtualnim susretima s hrvatskim autoricama i autorima saznati tko su oni, kako, zašto i za koga pišu. Željelo se s gostima na mreži – hrvatskim piscima različitih generacija, poetika i zanimanja, s prisutnim učenicima i nastavnicima te sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori? Ukratko: htjelo se izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (i kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Željelo se saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, upoznati ih i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest. Čestitamo!

POBIJEDIO JE SLAVKO KOLAR!

Proglašeni su pobjednici Natječaja za najbolju kratku priču – satiru „Slavko Kolar“ 2025. u organizaciji Gradske knjižnice Slavka Kolara, Čazma – treću nagradu osvojio je Bogdan Bošnjak za priču Ceremonijal majstor, drugu Marin Pelaić za Parceliziranu ispovijed, dok je najboljom ocijenjena priča Uno di noi! autora Jurice Ćorluke. Škrta objava o sudionicima i pobjednicima važna je i zbog Slavka Kolara koji je pobijedio, odnosno njegovi pripovjedački obrasci i uzusi pokazuju se dugotrajnijima u načinima na koji se prikazuju i oblikuju pojedinačne sudbine, uzroci i uzorci intimnih stradanja i gubitaka. Oholost vremena i rubnost ideala i životnih iluzija dobiva u pričama sudionika natječaja nova značenja na poznate teme i nepoznatu budućnost, ili barem onu koja nam se čini kao jedina moguća. Stvarnost i svakodnevica nude pregršt tema, motiva i sadržaja za ironičan odmak i odustajanje od uloga i rituala koji se nude kao jedini izbor i mogućnost opstanka. Natječaj se ne iscrpljuje u onome što je bilo i što bi moglo biti, nego se raznovrsnost priča i njihovih pripovjedačkih interesa vidi i potvrđuje u svijesti sudionika o važnosti jezika i njegove moći da iznevjerava obzor očekivanja, u svijesti da je pisanje (priča) jedan od pouzdanijih načina na koji strukturiramo vlastiti i živote drugih, čitatelja, naprimjer. Čestitamo!